Vektor je matematička veličina koja ima smjer i veličinu (duljinu). Možemo ga zamisliti kao strelicu koja pokazuje u određenom smjeru i ima određenu duljinu.
Primjer iz svakodnevnog života:
Zamisli da hodaš 3 koraka prema sjeveru. Tih 3 koraka možemo opisati kao vektor – jer znamo koliko daleko (veličina) i u kojem smjeru (sjever). Ako kasnije hodaš 2 koraka prema istoku, to je novi vektor.
Veličina i smjer
- Veličina vektora govori koliko je nešto veliko, koliko dugo ili snažno. U našem primjeru, to su 3 koraka.
- Smjer vektora pokazuje gdje nešto ide, npr. prema sjeveru, jugu, lijevo ili desno.
Zbrajanje vektora
Ako hodaš prvo 3 koraka prema sjeveru, pa zatim 2 koraka prema istoku, ukupno putovanje možemo prikazati kao novi vektor koji je kombinacija ta dva kretanja. To zovemo zbrajanjem vektora. Kad zbrajamo vektore, zamišljamo da stavimo jedan vektor na kraj drugoga i nacrtamo novi vektor od početka prvog do kraja drugog vektora.
Kako se vektori računaju?
Zbrajanje vektora može se raditi i na papiru:
Ako vektori idu u istom smjeru, samo zbrojiš njihove duljine. Na primjer, ako imaš vektor od 4 metra prema istoku i još jedan od 3 metra prema istoku, zajedno su 7 metara prema istoku.
Ako idu u različitim smjerovima (npr. jedan prema sjeveru, drugi prema istoku), koristiš pravokutni trokut kako bi dobio novi vektor koji pokazuje konačni smjer i duljinu.
Za jednostavne zadatke u osnovnoj školi, često samo zbrajamo ili oduzimamo veličine i gledamo smjerove kako bismo dobili konačni rezultat.
Jednostavna pravila za vektore:
- Vektor ima početnu točku (gdje počinjemo) i krajnju točku (gdje završavamo).
- Vektor ima duljinu (koliko smo prešli).
- Vektor ima smjer (gdje idemo).
- Zbrajanjem ili oduzimanjem vektora dobivamo novi vektor koji prikazuje rezultat našeg kretanja ili djelovanja.
Vektori su korisni za razumijevanje kretanja, brzine, sile i drugih pojava u fizici i matematici!
